HRVIzvještaj: Stavovi prema "znanosti u školi" i školsko postignuće u STEM predmetima
Školsko postignuće hrvatskih
učenika u STEM područjima nisko je u usporedbi s njihovim postignućima u
ostalim školskim predmetima, pokazuju nacionalne (Burušić, Babarović, &
Šakić, 2008), ali i
međunarodne studije (npr. PISA). I dok debate oko točnih odrednica i uzroka postignuća
u STEM predmetima još uvijek traju, nekoliko skupina faktora dosljedno se
pokazuju značajno povezanima s uspjehom u ovim predmetima, a mogu se opisati kroz
tri kategorije: čimbenici vezani uz učenike, čimbenici vezani uz školski sustav
te šira društvena okolina (Hattie, 2009).
Glavni cilj ovog istraživanja bio je identificirati doprinos stavova
učenika prema znanosti u školi te njihovih iskustava sa školskim STEM predmetima
u objašnjavanju postignuća u istima, neovisno o prethodno spomenutim
čimbenicima vezanim uz individualne razlike među učenicima, obitelj i
izvanškolske aktivnosti. Korištene varijable odgovaraju Huittovom (2003) transakcijskom
modelu procesa učenje-poučavanje, u kojem se isti konceptualizira putem
nekoliko širih kategorija koje dovode do ishoda u obrazovanju: ulaznih
varijabli (koje odgovaraju prethodno spomenutim čimbenicima vezanim uz
učenike), kontekstualnih (okolinskih) varijabli te razrednih varijabli (kao što
su odnos učenika i učitelja).
Istraživački nacrt
U istraživanju je sudjelovalo 360
učenika iz tri osnovne škole (od 12 do 15 godina; M=13.32; 165 djevojčica) s
područja Daruvara. Prediktorske skale većinom su preuzete i prilagođene iz
ASPIRES projekta (Archer i sur., 2013; DeWitt i sur., 2013), dok je kao ishod,
odnosno školsko postignuće u STEM-u, uzet prosjek školskih ocjena u STEM
predmetima iz prethodnog razreda.
Prediktori su uključivali varijable spola, obrazovnog statusa roditelja,
ambicije i potporu roditelja u obrazovanju učenika, stavove roditelja prema
znanosti, negativan i pozitivan doživljaj znanstvenika od strane učenika,
zanimanje za znanost izvan školskog konteksta te stavove prema znanosti u
školi.
Podaci su obrađeni hijerarhijskom
regresijskom analizom u kojoj je kriterijska varijabla bila školsko STEM
postignuće, prvi blok (kontrolnih) prediktora bile su varijable iz kategorija
osobnih i okolinskih čimbenika, a drugi blok stavovi prema znanosti u školi.
Što smo
saznali?
- Djevojčice imaju nešto bolje (ali
statistički značajno) školsko postignuće u STEM predmetima od dječaka (r = .16, p <
.05).
- STEM postignuće povezano je s obrazovanjem
roditelja te rotieljskim ambicijama i potporom u obrazovanju. Povezanost s
izvanškolskim STEM aktivnostima i percepcijom znanstvenika nije bila
izražena.
- Stavovi prema znanosti u školi, koji se
odnose na Huittov concept razrednih procesa, pokazali su se kao značajan prediktor
postignuća u STEM predmetima, neovisno o prethodno navedenim osobnim i
kontekstualnim čimbenicima.
_______________________________________________________________________
Popis
referenci
Archer, L, Osborne, J, DeWitt, J, Dillon, J, Wong, B & Willis, B (2013). ASPIRES: young people’s science and career aspirations, age 10-14. King’s College London, London.
Burušić, J., Babarović, T., & Šakić, M. (2008). Vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske: Učenici 8. razreda, školska godina 2007/2008., istraživački izvještaj. Zagreb: NCVVO/ Institut društvenih znanosti Ivo Pilar .
DeWitt, J., Osborne, J., Archer, L., Dillon, J., Willis, B., & Wong, B. (2013). Young children’s aspirations in science: The unequivocal, the uncertain and the unthinkable. International Journal of Science Education, 35(6), 1037-1063.
Hattie, J. A. C. (2009). Visible
learning: A synthesis of over 800 meta-analyses relating to achievement. New
York: Routledge.
Huitt, W. (2003). A
transactional model of the teaching/learning process: A summary. Educational
Psychology Interactive. Valdosta, GA: Valdosta State University.